Najave smanjivanja otkupne cijene mlijeka, prezaduženost proizvođača, više od 1.000 zatvorenih farmi muznih krava, neisplata državnih poticaja za mlijeko, samo su neki od problema koji muče hrvatske mljekare. Pridoda li se tome i gotovo 70 posto mliječnih proizvoda koje Hrvatska uvozi, još više raduje nagrada za najbolju socijalnopoduzetničku ideju u protekloj godini koja je stigla u Varaždinsku županiju.

Ideja tvrtke Domaće mlijeko o mini mljekari koja bi otkupljivala mlijeko od malih obiteljskih gospodarstava za koje nisu zainteresirani veliki otkupljivači, pri čemu se nakon pet godina udjeli u vlasništvu tvrtke prenose na proizvođače mlijeka – najbolja je socijalnopoduzetnička ideja 2011. godine! Odlučio je to Forum socijalnog poduzetništva u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, Uredom za udruge Vlade RH i britanskom vladom koji su zajedno po prvi put u Hrvatskoj dodjeljivali Godišnju nagradu za socijalno poduzetništvo.

Varaždinska županija i četiri jedinice lokalne samouprave – gradovi Lepoglava i Ivanec, te općine Bednja i Klenovnik, osigurali su temeljni kapital u iznosu od oko 950.000 kuna. Tim je sredstvima isfinancirana kupnja komunalno opremljenog građevinskog zemljišta u Poslovnoj zoni Ivanec veličine 1.800 četvornih metara. Ishođena je sva potrebna dokumentacija, kao i određene beneficije s državne razine kojima su ostvarene subvencije oslabađanja tvrtke plaćanja poreza na dobit idućih deset godina u iznosu od 50 posto. Trenutne su aktivnosti, ističe Vincek, usmjerene osiguranju potrebnih financijskih sredstava, što u ovim kriznim vremenima nije nimalo jednostavno ni lako.

Negativan trend u mljekarstvu u Hrvatskoj potvrđuje podatak o padu proizvođača mlijeka sa 60.000 iz 2003. na svega 15.000 u 2010. godini, dok je u istom razdoblju na području Varaždinske županije broj smanjen s pet na svega tisuću proizvođača. Smanjenje stočnog fonda za sobom povlači i niz drugih problema, a proizvođači mlijeka su većinom osobe starije životne dobi, bez dodatnih kvalifikacija koje spadaju u teže zapošljive skupine. Velike mliječne industrije prestale su s otkupom od malih proizvođača pravdajući se visokim troškovima sabiranja, te je Varaždinska županija pokušala pronaći rješenje. Pojam socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj još je relativno nov i nepoznat, no objašnjava Vincek, radi se zapravo o općoj društvenoj koristi za zajednicu bez nekih ekstra profita uz ponovno ulaganje eventualne zarade u zajednicu.

Plan poslovanja, te distribucije proizvoda kupcima koji bi uglavnom bili

institucionalizirani potrošači poput županijskih škola, vrtića, bolnica, trgovačkih lanaca i svih onih koji bi bili spremni otkupiti tržišne viškove, zvuči obečavajuće.

Glavni kriteriji za dodjelu nagrada bili su inovativnost, održivost, izravni društveni utjecaj i razvojna perspektiva, a najbolja socijalnopoduzetnička ideja 2011. godine nagrađena je paketom marketinških i konzultantskih usluga koje bi trebale pomoći u njenoj realizaciji. Za početak poslovanje bi se baziralo na područje Varaždinske županije, no hoće li se u budućnosti širiti i dalje pokazat će vrijeme.