Gradovi Varaždin i Ludbreg ovih su dana domaćini sudionicima znanstvenog skupa Četiri i pol stoljeća kajkavske pismenosti organiziranog povodom velikoga kajkavskog jubileja - 450. obljetnice objave kajkavskoga prvotiska. Povod okupljanja dogodio se prije četiri i pol stoljeća kada je Ivan Pergošić preveo zbornik pravnih propisa Tripartitum na kajkavsko narječje hrvatskoga jezika i tiskao ga u Nedelišću 1574. godine pod nazivom Decretum. Cilj znanstvenoga skupa bio je skrenuti pažnju znanstvene i opće javnosti na kajkavsku jezičnu baštinu čiji prvi pisani tragovi potječu s prijelaza 11. na 12. stoljeće, a kojom su otad do danas napisana raznovrsna djela iz različitih područja ljudske djelatnosti – od pravnih, matematičkih, astronomskih, ekonomskih kajkavskih priručnika do kajkavskih djela iz lijepe književnosti. Tim su povodom dva Akademijina zavoda smještena na području nekadašnje Banske, današnje »kajkavske« Hrvatske – Zavod za lingvistička istraživanja iz Zagreba i Zavod za znanstveni rad u Varaždinu – udružila snage u organizaciji ovog znanstvenoga skupa. Na skupu sudjeluje 40-ak izlagača iz 15-ak znanstvenih i obrazovnih institucija iz cijele Hrvatske s 35 izlaganja koja obuhvaćaju teme iz kajkavske jezične povijesti i suvremenosti. U dogovoru s Hrvatskim narodnim kazalištem u Varaždinu, u popratnom programu znanstvenoga skupa odigrana je kajkavska predstava Kisela krv, a u Dvorcu Batthany u Ludbregu postavljena je izložba starih kajkavskih knjiga u suradnji udruge Kajkaviana iz Donje Stubice i Grada Ludbrega.