Hrvatska poljoprivredna komora nastavlja sa serijalom stručnih okruglih stolova vezanih za problematiku proizvodnje i organizacije proizvodnje te stanja na tržištu u Republici Hrvatskoj. Na vrhuncu sezone proizvodnje i trženja voća i povrća, okupljeni stručnjaci u Varaždinu raspravljali su o tome kako pokrenuti proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj. Jednoglasni su kako se zbog klimatskih promjena sve teže uspješno baviti proizvodnjom povrća i voća u „tvornici pod vedrim nebom“, te da je potrebno imati sve više plastenika i staklenika, zaštitnih mreža, navodnjavanje, nove sorte, nova znanja, ali i udruživanje ili kooperacije. Uz to, problem je ljudski rad kojega kronično nedostaje i koji je sve teže naći na tržištu rada. U Hrvatskoj se za proizvodnju povrća trenutno koristi manje od 1 posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a jedan od izazova rasta ovog sektora predstavlja i smanjenje površina namijenjenih uzgoju povrća. Posebice je to vidljivo u intenzivnoj proizvodnji gdje su površine u posljednjih pet godina smanjene za 18 posto. Tema koja se često spominje je i samodostatnost, a kad je o povrću riječ dovoljno bi bilo još svega 10.000 hektara za postizanje samodostatnosti, s kojom smo sada na manje od 50 posto. Hrvatska je postala zemlja dominantna u proizvodnji oraha i lješnjaka, dok je površina nekad najvažnijeg voća jabuka i mandarina sve manje. Nekada smo upravo po jabukama i mandarinama bili poznati ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu, no sada smo na proizvodnji ispod 50 posto domaćih potreba i sve više uvozimo. Usitnjeni mali proizvođači, usred sezone, nerijetko ne mogu svoju robu prodati, pa je uništavaju, onog trenutka kada na tržište dođe jeftina roba iz EU i regije. Cijene voća i povrća su znatno porasle, dok je kvaliteta u trgovinama i na tržnicama često vrlo upitna. Okrugli stol okupio je predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske poljoprivredne komore, poljoprivredne stručnjake te poljoprivrednike koji se bave uzgojem i preradom voća i povrća.